Montenegro gay portal

Posljednja verzija Nacrta zakona o zabrani diskriminacije neće se naći na udaru kritika aktivista civilnog sektora, kao što je bio slučaj sa nekoliko radnih verzija, jer je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava odlučilo da finalnu verziju bez objelodanjivanja preda Vladi sljedeće sedmice.

Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić kazao je da se ovaj pravni akt, inače jedan od najvažnijih sistemskih zakona jer zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i segregaciju, a uvodi pojam mobinga, ne drži u tajnosti jer je do sada njegova sadržina bila predmet rasprave na više okruglih stolova.

“On se ne drži u tajnosti. Na javnoj raspravi je svako imao mogućnost da da svoje sugestije i primjedbe. Sada je na Vladi da usvoji Predlog Zakona”, kazao je Delić “Vijestima”.

Za njega, iako je Nacrt nekoliko puta vraćan radnoj grupi na doradu zbog velikog broja primjedbi i preporuka Venecijanske komisije, OEBS-a, ali i oštrih kritika domaćeg civilnog sektora, specifičnost ovog pravnog akta nije ta koja bi trebalo da uslovi drugačiji tretman.

“Brojne sugestije i primjedbe su date… Kad Vlada usvoji taj dokument, vidjeće se šta je od toga prihvaćeno, a šta nije. Mi ne treba pet godina da vodimo dijalog sa nekim”, rekao je Delić.

Aktiviste civilnog sektora, ipak, zabrinula je činjenica što inovirana verzija Nacrta nije ponuđena na uvid onima koji su pokazali interesovanje za taj dokument.

“S obzirom i na broj komentara koje su nevladine organizacije i međunarodni akteri predali resornom ministarstvu, veoma je preporučljivo da finalna verzija Nacrta, prije nego uđe u proces usvajanja, bude dostupna zainteresovanim stranama. Tako bi se izbjeglo eventualno usvajanje teksta koji nije u skladu sa potrebama i očekivanjima onih na koje se odnosi, ili nije u skladu sa međunarodnim standardima iz ove oblasti”, kazala je predsjednica Upravnog odbora Juventasa Ivana Vojvodić.

Za direktoricu ANIME Ljupku Kovačević problem ne leži toliko u odluci ministarstva da Nacrt zakona preda bez upoznavanja javnosti sa konačnom verzijom, jer, kako je kazala tim “aktom se diskriminišu oni koji su zainteresovani za taj dokument”.
“Nema potrebe da išta bude tajno ako sjutra treba da se primijeni. Sada nije dat na uvid javnosti, jer taj Zakon inicira stvarno veliku promjenu u promišljanju politika, a što znači da resorno ministarstvo ubuduće neće moći da se odnosi prema ljudskim pravima kao do sada”, rekla je Kovačević.

Programski direktor Inicijative za ljudska prava Boris Raonić, takođe nezadovoljan činjenicom da Vladi sljedeće sedmice stiže verzija Nacrta koju niko od zainteresovanih strana nije vidio, podsjetio je i na to da je Crna Gora posljednja zemlja u regionu koja nije usvojila antidiskriminacionu legislativu.

“No, dolaskom u Skupštinu, u formi prijedloga, ostavlja se mogućnost da se na njega amandmanski djeluje. Naša prva sugestija poslanicima će biti da se novac od kazni koje budu izrečene za diskriminaciju, usmjerava dijelom za Fond za besplanu pravnu pomoć, kao bi se riješio ključni problem u izradi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a to je finansiranje”, kazao je juče Raonić “Vijestima”.

Usvajanje je lako, problem je primjena

Za Ljupku Kovačević crnogorska Vlada razmatraće Nacrt Zakona o zabrani diskriminacije kao puku dekoraciju nacionalne legislative, jer “ne postoji uvjerenje da taj pravni akt treba da se sprovodi sjutra”.

“Sada neće da ga objelodane da se slučajno ne bi nešto dodalo što bi bilo obavezujuće. Na taj zakon gledam kao i na Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji takođe nema kaznene odredbe, postoji dvije godine, a ne primjenjuje se”, kazala je Kovačević.

Za nju, ministarstva pripremaju zakone da bi se “slikali sa njima”, a ne da bi sprovodili u praksi i demokratizovali crnogorsko društvo. “Ovdje se sve obesmišljava, a zakoni postoje samo formalno”, ocijenila je Kovačević.

T.PAVIĆEVIĆ

Izvor: ND "Vijesti"